A dental professional wearing safety PPE gear and white lab coat smiling compassionately

Karijes

Dentalni karijes je progresivna bolest u kojoj kiseline, koje proizvode bakterije plaka, oslabljuju i uništavaju caklinu zuba. Također poznat i kao propadanje zuba, karijes započinje s neumjerenom demineralizacijom cakline, te može dovesti do dentalnog kaviteta, ili rupe u zubu, te posljedičnim gubitkom zuba. Unatoč prevenciji, karijes je bolest s najvećom prevalencijom na Svijetu.

Etiologija, uzroci i simptomi
Neke oralne bakterije stvaraju nusproizvode kiselina koji oslobađaju minerale iz zuba (

Ona oslabljuje caklinu, no slina pomaže kako bi vratila izgubljene minerale i ojačala zub (remineralizacija). Zajedno s prehranom bogatom šećerima i/ili neadekvatnom oralnom higijenom, bakterije se lako akumuliraju na zubu, u ljepljivom sloju zvanom plak. Kada su eksponirane karbohidratima, bakterije plaka kontinuirano demineraliziraju caklinu, te prevazilaze našu mogućnost remineralizacije. Događa se gubitak minerala, koji dovodi do destrukcije cakline.

Rani stadiji karijesa izgledaju kao bijele mrlje, ili početne karijesne lezije, ispod površine zuba. Kada lezija probije caklinsku površinu, nastaje kavitet u zubu. Kako karijes napreduje, kavitet će doseći dentin i kasnije pulpu. To može uzrokovati jaku bol za pacijenta te posljedično dovesti do gubitka zuba ili apcesa.

Karijesne lezije mogu nastati bilo gdje na zubu, ali najviše je vjerojatno da će nastati na griznim površinama (okluzalni karijes), u međuzubnim prostorima (interproksimalni karijes), ili uz rub gingive. Kod pacijentata s eksponiranim zubnim korijenima, karijes je posebno opasan, jer progedira puno brže u dentin (karijes korijena), te ga je teže kontrolirati.

Dentalni karijes je bolest s najvećom prevalencijom na Svijetu, te zahvaća jednako djecu i odrasle. Procijenjeno je da 2.3 biliona ljudi ima karijes na trajnim zubima, te 530 miliona djece ima karijes na mliječnim zubima.

Svatko može patiti od karijesa. Jaki preventivni programi postigli su značajnu redukciju karijesa u ranom djetinjstvu. U mnogim područjima Europe karijes kod djece je nađen u manjem broju djece, često povezan s njihovim socio-ekonomskim statusom te znanjem njihovih roditelja o oralnom zdravlju (konstantan uporaba bočice mlijeka tijekom noći). Usprkos preventivnim postignućima tijekom djetinjstva, većina ljudi ipak pati od karijesa tijekom odraslog života, kada preventive jenjava ili nastaju novi faktori razvoja karijesa, kao što su:

Loša oralna higijena

Povećana konzumacija karbohidrata

Konstantno grickanje

Xerostomia (Suha usta)

Radijacija vrata i glava (tretiranje carcinoma)

PUFA (vidljiva pulpa, ulceracija, fistula, apces)
Utjecaj na pacijentovu kvalitetu života

U ranim stadijima karijesa, pacijenti najčešće ne znaju da imaju početnu karijesnu leziju, osim ako im to nije rekao dentalni profesionalac. No ipak, kako karijes napreduje, pacijent će osjetiti bolno pojačavajuće simptome.

Do vremena kada karijes dosegne dentin, pacijent će najvjerojatnije osjetiti neki oblik boli i/ili osjetljivost. Ukoliko karijes dosegne pulpu, ili se stvori apces, pacijent će već biti u jakoj boli.

Bol uzrokovana dentalnim karijesom može biti emocionalno isrpljujuća te može prouzrokovati probleme u govoru, jedenju ili spavanju. U slučajevima vidljivih propadanja zuba, ili gubitka zuba, npr. propadanje u frontalnom dijelu, pacijent također može osjetiti poteškoće u samopouzdanju i sigurnosti.

Tretiranje uznapredovalog karijesa, kao što je čišćenje korijenskog kanala ili ekstrakcija, može biti bolno i traumatično iskustvo za pacijenta. Karijes je često povezan s ostalim dentalnim komplikacijama, kao što su gingivitis ili parodontitis, koje zahtjevaju dodatnu terapiju.

Pacijenti koji pate od karijesa i koji žele popraviti velika oštećenja, ili zamijeniti izgubljeni zub, možda neće biti u mogućnosti to napraviti s obzirom na veliki trošak.
Prevencija, upravljanje i liječenje
Karijes se može prevenirati držeći unoš šećera i grickalica na minimumu, te prakticiranje dobre oralne higijene. Četkanje dva puta dnevno s fluoridnom pastom te čišćenje intrdentalnih prostora s koncem ili interdentalnim četkicama, može prevenirati nakupljanje plaka koje vode do karijesa.

Nakon više od 50 godina, paste koje sadrže fluorid, su još uvijek zlatno standard u prevenciji karijesa. Dokazano je, u mnogim neovisnim studijama, da je sigurno i učinkovito te nam je pomoglo u masovnoj redukciji karijesa u proteklim desetljećima. Nove tehnologijama pomoći će nam u daljnjem povećanju učinkovitosti fluoridnih pasta, kao na primjer pre-biotički efekt arginina.

Ukoliko je karijes detektiran u ranom stadiju, može biti zaustavljen ili čak obrnut. Kod pacijenata s niskim rizikom od karijesa, mala promijena u njihovom ponašanju i poboljšanje u oralnim navikama, može preokrenuti u remineralizaciju i samim time nastalu štetu.

Kod pacijenata s visokim rizikom progresije karijesa, bit će potrebna veća intervencija. Dostupni su različiti tretmani, s višim udjelom fluorida, koji mogu pomoći Vašim pacijentima da ne dobijju karijes, dok se temeljni čimbenici rizika ne budu posredovani:

Fluoridni lakovi mogu se nanijeti u ordinaciji, čak i kod mlađe djece, kako bi se suprotstavili riziku od karijesa, i pomogli u remineralizaciji prisutnih karijesnih lezija, bez dodatnog pacijentovog napora.

Za odgovorne pacijente, paste s visokim udjelom fluorida (2800 i 5000 ppm fluorida), mogu se koristiti kod kuće, umjesto standardnih fluoridnih pasti, koje nude superiornu zaštitu od karijesa naspram standardnih fluoridnih pasti.

Specijalizirane vodice za ispiranje su dodatna rješenje za uspješno rješavanje visoki rizik od karijesa.

Jednom kada je lezija progredirala u kavitet, oštećenja nastalo na caklini se ne može popraviti prirodnim putem. Propala caklina i/ili dentin mora biti uklonjena i kavitet ispunjen. Ukoliko je kavitet dosegao pulpu, obično je potrebno liječenje korijenskog kanala ili ekstrakcija zuba.